Skip to main content

Valjevo

Go Search
Home
Terenski rezultati
  

Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja > Valjevo > Usevi ili zasadi
Štetočine u usevu kukuruza

Na području delovanja RC Valjevo usevi kukuruza se, u zavisnosti od datuma setve, nalaze u različitoj fazi razvoja lista (BBCH 11-16).  

Tokom vizuelnog pregleda useva uočeno je prisustvo:

·         buvača (Phyllotreta sp.)  na oko 2% biljaka

Ovo štetočina razvija jednu generaciju godišnje i aktivira se početkom proleća. Razvoju pogoduje toplo i suvo vreme. Javlja se na brojnim ratarskim i povrtarskim usevima. Štete pravi upravo imago. Napadnuti listovi su sa sitnim rupicama, koje nastaju usled ishrane imaga lisnim tkivom. Ukoliko se ova štetočina javi u većoj brojnosti u početnim fazama razvoja useva, može biti potpuno uništen ceo usev. Registrovane brojnosti buvača u ovom trenutku nisu rizične po proizvodnju kukuruza.

·         vaši (Aphididae) na oko 5% biljaka

Ove štetočine prave dve vrste šteta. Direktne štete se ogledaju u deformaciji biljnog tkiva, koje nastaje usled ishrane vaši. Imaju i vektorsku ulogu kao prenosioci biljnih virusa, čime nanose indirektne štete. Jedan od virusa je i virus mozaične kržljavosti kukuruza (Maize dwarf mosaic virus, MDMV). Ovaj virus je često prisutan i na korovima (najčešće na divljem sirku), pa ga vaši mogu preneti na neperzistentan način na biljke kukuruza. Usled zaraze useva mogu nastati značajne štete, kako u smanjenju prinosa i kvaliteta zrna  tako i u lošijem kvalitetu lista kod silažnog kukuruza.

Prisustvo ovog virusa se registruje svake godine na teritorije Srbije, u većim ili manjim razmerama. Mere suzbijanja ovog virusa su:

-        rano uklanjanje bolesnih biljaka

-        gajenje manje osetljivih hibrida i linija

-        uništavanje korovskih biljaka i unutar useva i oko njega, koji su domaćini virusa

-        vreme setve, kako bi se izbeglo preletanje vaši sa korova

 

 

·         jajno leglo zelene povrtne stenice (Nezara viridula) na do 2% biljaka

Ženka polaze jaja u grupama. Ispiljene larve prolaze kroz 5 razvojnih stupnjeva. Štete pričinjavaju i larve i imaga, isisavajući sokove iz biljnog tkiva. Ovo je polifagna štetočina.

Takođe, tokom pregleda je uočeno prisustvo jajnog legla korisnih bubamara (Coccinella septempunctata), koje su prirodni neprijatelji biljnih vaši.

RC Valjevo nastavlja sa monitoringom useva kukuruza.

Zdravstveni pregled merkantilnog kukuruza pred berbu

Na području rada RC Valjevo, na lokalitetima Babina Luka, Zabrdica, Lukavac, Paštrić, Babajić, Zlatarić, Čučuge, Gornja Bukovica, Tuđin, Vračević, Jajčić, Latković izvršen je zdravstveni pregled klipova merkantilnog kukuruza pred berbu.

Vizuelnim pregledom obuhvaćeno je 20 parcela sa različitim hibridima, 10 hibrida iz ranih grupa zrenja (FAO 300-400) i 10 hibrida iz kasnih grupa zrenja (FAO 500-600-700). Na svakoj prarceli pregledano je po 100 klipova, u cilju odrđivanja procenta oštećenja od insekata i patogena prouzrokovača bolesti.

Procenat oštećenja na klipovima nastalih usled prisustva:

Fitopatogenih gliva

Insekata

Aspergilus spp.

0-9%

0-29%

Penicillium spp.

0-9%

Cladosporium spp.

0-10%

Fusarium spp.

0-25%

 

 

 

 

 

 

 

Proćenat klipova sa kombinovanim oštećenjema:

insekt i Fusarium spp.

0-10%

insekt i Aspergillus spp.

0-2%

insekt i Penicillium spp.

0-4%

insekt i Cladosporium spp.

0-5%

Fusarium sppPenicillium spp.

0-2%

Fusarium spp  i Cladosporium spp.

0-3%

Aspergillus spp. i Cladosporium spp.

0-1%

insekt i Fusarium sppPenicillium spp.

0-3%

insekt i Fusarium spp  i Cladosporium spp.

0-5%

insekt i Fusarium spp  i Aspergillus spp.

0-3%

 insekt, Fusarium spp , Penicillium spp. i Cladosporium spp.

0-2%

 

Prisustvo štetnih insekata u usevu kukuruza u regionu Valjeva

Tokom vizuelnog pregleda useva kukuruza na lokalitetu Babina Luka uočeno je prisustvo:

·         imaga kukuruzne zlatice (Diabrotica virgifera) na do 5% biljaka

 

Ovo je jedna od najvažnijih štetočina kukuruza kada se gaji u monokulturi. Pored kukuruza larve se mogu naći i na drugim vrstama iz familije Poaceae, a imaga na biljkama iz familije Poaceae, Asteraceae, Cucurbitaceae.

Kukuruzna zlatica ima jednu generaciju godišnje, a prezimljava u stadijumu jaja u zemljštu.

Larve se pile tokom maja i juna, one pričinjavaju najveće štete hraneći se korenom kukuruza. Pregrizaju koren u blizini glavnog stabla, donji deo stabljike se povija i usled jačih vetrova i kiša dolazi do poleganja biljaka, pa se javlja karakterističan simptom „guščji vrat“.

Imaga se hrane na listovima, metlici i svili što dovodi do pojave rehuljavosti klipova. Ishrana imaga ne utiče značajno na prinos.

Za praćenje pojave i brojnosti imaga kukuruzne zlatice koriste se žute lepljive ploče sa feromonima, klopke se postavljaju na stablo kukuruza u visini klipa.

Preventivne mere suzbijanja podrazumevaju: plodored - najvažnija mera i minimum dvogodišnji, a takođe i izbor hibrida,  kao i ranija setva useva.

Primena insekticida za suzbijanje imaga opravdana je samo u specifičnim okolnostima (semenska proizvodnja i selekcija), a ukoliko se poštuje plodored hemijski tretman izostaje.

 

 

·         cikade (Reptalus panzeri) na oko 8% biljaka

Ova štetočina je vektor  Stolbur fitoplazme, koja prouzrokuje crvenilo kukuruza. Simptomi ove bolesti su u vidu pojave crvenila na listovima i stablu; kao i u vidu deformacija na klipu. Hemijski tretman se ne preporučuje za suzbijanje navedene štetočine. Plodored kao jedna od najvažnijih mera se preporučuje, ali uz izbegavanje setve pšenice nakon kukuruza. Štetočina razvija jednu generaciju godišnje i prezimljava u stadijumu larve koje se hrane na korenu pšenice, pa imaga prelaze na kukuruz u junu. Ukoliko se kao naredni usev poseje pšenica nakon kukuruza, larve neometano nastavljaju svoj razvoj.

 

·         buvača (Phyllotreta sp.)  na oko 2% biljaka

Ovo je polifagna štetočina koja se javlja na brojnim ratarskim i povrtarskim usevima. Razvija jednu generaciju godišnje i aktivira se početkom proleća. Razvoju pogoduje toplo i suvo vreme. Štete pravi upravo imago, hraneći se lisnim tkivom. Simptomi su u vidu izgrizlina, pa su napadnuti listovi sa sitnim rupicama. Usled veće brojnosti ove štetočine, usevi u početnim fazama razvoja mogu biti potpuno uništeni. Registrovane brojnosti buvača nisu rizične po proizvodnju kukuruza.

RC Valjevo nastavlja sa monitoringom useva kukuruza.

Zdravstveno stanje useva kukuruza

Na području delovanja RC Valjevo, usevi kukuruza se u zavisnosti od roka setve nalaze u fenofazi 6 do 9 i više listova razvijeno (BBCH 16-19).

Tokom vizuelnog pregeleda kukuruza utvrđeno je prisustvo:

·         Vaši (Aphididae), u indeksu napada 0.75

Vaši obrazuju kolonije koje prave štete dirktno-ishranom. Isisavanjem sokova, dolazi do deformacije biljnog tkiva. Takođe, prave i indirektne štete kao prenosioci biljnih virusa. Jedan od virusa je i virus mozaične kržljavosti kukuruza (Maize dwarf mosaic virus, MDMV). Ovaj virus je često prisutan i na korovima (najčešće na divljem sirku) pa ga vaši mogu na neperzistentan način preneti na biljke kukuruza.

U Srbiji se ovaj virus javlja svake godine, u većim ili manjim razmerama. Ekonomske štete mogu biti značajne, kako u smanjenju prinosa i kvaliteta zrna  tako i u lošijem kvalitetu lista kod silažnog kukuruza.
Mere suzbijanja ovog virusa su:
-gajenje manje osetljivih hibrida i linija
-zdravo seme, da bi se sprečilo unošenje virusa u područja gde ga nema
-rano uklanjanje bolesnih biljaka, naročito kod semenskih useva
-uništavanje korova koji su domaćini virusa, u usevu i oko njega (najznačajniji divlji sirak)
-vreme setve radi uzbegavanja preleta vaši sa korova na kukuruz.

 

·         Jajna legla kukuruznog plamenca (Ostrinia nubilalis) na do 5% biljaka.

Ova štetočina prezimljava u stadijumu gusenice u biljnim ostacima. Štete od prve generacije su na metlici, dršci klipa koja se lomi  kada se larva ubuši u stabljiku. Gusenice druge generacije oštećuju listove, klipove i ubušuju se u stabljiku. Oštećeni klipovi su podložniji napadu gljivičnih oboljenja.

 

 

·         Jajna legla zelene povrtne stenice (Nezara viridula) na do 2% biljaka.

Ovo je polifagna štetočina. Ženka polaze jaja u grupama. Ispiljene larve prolaze kroz 5 razvojnih stupnjeva. Štete pričinjavaju i larve i imaga, koje oštećuju biljno tkivo i isisavaju sokove.

 

RC Valjevo će nastaviti sa praćenjem zdravstvenog stanja kukuruza.

Kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera)

Na području delovanja RC Valjevo usevi kukuruza se u zavisnosti od datuma setve i izbora hibrida  nazale u različitim fazama cvetanja i razvoja ploda (BBCH 69-71).  

 

 

Na žutim lepljivim klopkama sa feromonom, na lokalitetu Babina Luka, ragistruje se prvi ulov imaga kukuruzne zlatice (Diabrotica virgifera).

Ovo je jedna od najvažnijih štetočina kukuruza kada se gaji u monokulturi. Glavni domaćin je kukuruz, larve se mogu naći i na drugim vrstama iz familije Poaceae, a imaga na biljkama iz familije Poaceae, Asteraceae, Cucurbitaceae.

Kukuruzna zlatica prezimljava u stadijumu jaja u zemljštu. Ima jednu generaciju godišnje. Imago je dug 6-7 mm, zelenožute boje, ženke na pokriocima imaju tri uzdužne pege, a mužjaci jednu. Ženka polaže jaja u sloju zemljišta od 15 cm u osnovi biljaka kukuruza. Larva je izdužena, bele boje sa tamnom glavom i tamnom pločom na poslednjem segmentu. 

Larve se pile tokom maja i juna, one pričinjavaju najveće štete hraneći se korenom kukuruza. Larve se u početku hrane delovima korena, zatim bočnim i glavnim korenom u koji se ubušuju. Larve pregrizaju koren u blizini glavnog stabla, donji deo stabljike se povija i usled jačih vetrova i kiša dolazi do poleganja biljaka. Tada se javlja karakterističan simptom „guščji vrat“. Usled optimalnog rasporeda padavina koren ovakvih biljaka se može delimično regenerisati, ali biljke troše hranljive materije na razvoj klipa, što može dovesti do značajnog umanjena prinosa. Imaga se hrane na listovima, metlici i svili što dovodi do pojave rehuljavosti klipova. Ishrana imaga ne utiče značajno na prinos.

Za praćenje pojave i brojnosti imaga kukuruzne zlatice koriste se žute lepljive ploče sa feromonima, klopke se postavljaju na stablo kukuruza u visini klipa.

 

Preventivne mere suzbijanja:

·         izbor hibrida- hibridi koji su dobro prilagođeni uslovima u kojima se gaje, hibridi koji razvijaju moćan korenov sistem, jer su relativno tolerantni i mogu da podnesu štete u uslovima slabog i srednje jakog napada larvi;

·         ranija setva – biljke koje su ranije posejane bolje razviju korenov sistem do momenta piljenja larvi i onda su otpornije na napad larvi. Jači korenov sistem može da podnese oštećenja od većeg broja larvi;

·         plodored – najvažnija i najefikasnija mera suzbijanja. Plodored mora biti minimum dvogodišnji. Ženka polaže jaja isključivo na polja sa kukuruzom. Smena kukuruza i druge ratarske kulture garantuje sigurnu zaštitu. Ukoliko poštujemo plodored, nema potrebe za hemijskim merama suzbijanja kukuruzne zlatice.

 

Primena insekticida za suzbijanje imaga opravdana je samo u specifičnim okolnostima (semenska proizvodnja i selekcija).  RC Valjevo nastavlja sa monitoringom useva kukuruza.

 

Prisustvo buvača (Phyllotreta sp.) u usevima kukuruza

Na području delovanja RC Valjevo vizuelnim pregledom  useva kukuruza utvrđeno je prisustvo buvača (Phyllotreta sp.) na mladim biljkama.

Buvač je polifagna štetočina koja se javlja na brojnim ratarskim i povrtarskim usevima. Razvija jednu generaciju godišnje i aktivira se početkom proleća. Razvoju pogoduje toplo i suvo vreme.

U prethodnom periodu je maksimalna dnevna temperatura prelazila 18 ºC, sto je uslovilo izlazak prezimelih imaga iz zemljišta. Štete pravi upravo imago, hraneći se lisnim tkivom. Simptomi su karakteristicne izgrizline, napadnuti listovi su sa sitnim rupicama. Usled veće brojnosti ove štetočine, usevi u prvim fazama razvoja mogu biti potpuno uništeni.

Za sada, registrovane brojnosti buvača nisu rizične po proizvodnju kukuruza.

RC Valjevo nastavlja sa praćenjem zdravstvenog stanja useva kukuruza.