Skip to main content

Kosovska Mitrovica

Go Search
Home
Terenski rezultati
  

Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja > Kosovska Mitrovica > Usevi ili zasadi
Prisustvo poljskih glodara u regionu Kosovske Mitrovice

Na području rada RC Kosovska Mitrovica u usevima kukuruza, višegodišnjim zasadima i pašnjacima za sada se ne registruje aktivnost poljskih miševa (Apodemus spp.) i poljske voluharice (Microtus arvalis).

Poljoprivrednim proizvođačima se preporučuje da redovno obilaze svoje parcele, pošto trenutni vremenski uslovi pogoduju aktivnosti poljskih glodara, koji mogu naneti velike štete posebno  mladim zasadima i tek posejanim strnim žitima.

Skala za određivanje brojnosti poljskih glodara

Kategorije

Brojnost

Broj rupa po hektaru    za poljskog miša

Broj rupa po hekteru za poljsku voluharicu

            I

Vrlo niska

Do 10

Do 10

           II

Niska

10 – 50

10 – 500

           III

Srednja

50 – 500

500 – 5000

           IV

Visoka

500 – 2000

5000 – 20000

            V

Vrlo visoka

2000 - 10000

20000 – 50000

 

Ukoliko se utvrdi brojnost glodara iznad praga štetnosti (II kategorija brojnosti), potrebno je pristupiti njihovom suzbijanju, pre svega agrotehničkim merama borbe i to: zaoravanje strništa, žetva sa što manje osipanje zrna, uništavanje korova, duboko oranje. Takođe, suzbijanje se vrši i postavljanjem registrovanih mamaka u rupe koje nakon toga treba obavezno zatrpati.

RC Kosovska Mitrovica nastavlja sa praćenjem prisustva i brojnosti ovih štetočina.

Polaganje jaja druge generacije kukuruznog plamenca (Ostrinia nubilalis)

Na području rada RC Kosovska Mitrovica usevi kukuruza u zavisnosti od datuma setve i hibrida nalaze se u fazi od vidljiv vrh metlice do metlica u punom cvetanju, svila se suši (BBCH 52-67).

Vizuelnim pregledom useva kukuruza registrovano je prisustvio položenih jaja druge generacije kukuruznog plamenca (Ostrinia nubilalis).

Kukuruzni plamenac je polifagna štetočina koja napada oko 200 biljnih vrsta. Ova štetočina prezimljava u stadijumu gusenice u biljnim ostacima svojih domaćina. Pojavljivanje kukuruznog plamenca možemo ispratiti postavljanjem svetlosnih lovnih lampi i pregledom biljaka, gde možemo utvrditi da li je položio jaja na naličje listova. Jaja su okruglog oblika beličaste boje, položena u grupama. Najveću štetu čine larve koje se ubušuju u stabljike kukuruza, klipove.

Vizuelnim pregledom merkantilnog kukuruza i kukuruza šećerca uočeno je prisustvo položenih jaja druge generacije kukuruznog plamenca na do 3% biljaka. Prag štetnosti za kukuruznog plamenca je 10% biljaka sa jajnim leglima za merkantilni kukuruz, a 5% biljaka sa jajnim leglima za kukuruz šećerac.

Za sada se hemijske mere suzbijanja ne preporučuju, a RC Kosovska Mitrovica nastavlja sa praćenjem kukuruznog plamenca.

Polaganje jaja I generacije kukuruznog plamenca

Na području rada RC Kosovska Mitrovica usevi merkantilnog kukuruza se, u zavisnosti od vremena setve, lokaliteta i sortimenta nalaze u fazi od 5 do 9 listova razvijeno (BBCH 15-19).

Vizuelnim pregledom useva kukuruza uočeno je prisustvo položenih jaja prve generacije  kukuruznog plamenca (Ostrinia nubilalis) na do 3% biljaka.

U usevima merkantilnog kukuruza prag štetnosti za ovu štetočinu je 10% biljaka sa položenim jajnim leglima, tako da se hemijske mere ne preporučuju.

RC Kosovska Mitrovica nastavlja sa praćenjem zdravstvenog stanja useva kukuruza.

 

Zdravstveno stanje merkantilnog kukuruza pred berbu

Na području rada RC Kosovska Mitrovica u okviru kosovsko-mitrovačkog regiona izvršen je zdravstveni pregled merkantilnog kukuruza pred berbu. Vizuelnim pregledom obuhvaćeni su hibridi iz ranih i kasnih grupa zrenja. Monitoring kukuruza je obuhvatio 20 parcela na preko 10 različitih lokaliteta (Grabovac, Srbovac, Vuča, Leposavić, Ibarsko Postenje, Gornje i Donje Jarinje, Rvatska, Beluće, Varage, Zubin Potok i druge).

Monitoring kukuruza je podrazumevao pregled 100 klipova po parceli, radi utvrđivanja prisustva zaraze gljivama iz rodova Fusarium, Aspergillus, Penicillium i Cladosporium, kao i u cilju utvrđivanja oštećenja od ishrane insekata (kukuruzna sovica-Helicoverpa armigera i kukuruzni plamenac-Ostrinia nubilalis).

Vizuelnim pregledima klipova merkantilnog kukuruza utvrđeni su sledeći rezultati:

-          Oštećenja od insekata na do 40% klipova;

 

-          prisustvo simptoma gljiva iz roda Fusarium registrovano je na 7-25% klipova;

 

 

-          prisustvo simptoma gljiva iz roda Aspergillus registrovano je na  0-10% klipova

 

-          prisustvo simptoma gljiva iz roda Penicillium registrovano je na 0-5% klipova;

 

-          prisustvo gljiva iz roda Cladosporium registrovano je na 0-5% klipova;

 

 

-          prisustvo simptoma kombinovanih oštećenja registrovano je na 1-10% klipova;

Kukuruzni plamenac (Ostrinia nubilalis)

Na području rada RC Kosovska Mitrovica usevi kukuruza se u zavisnosti od hibrida i datuma setve nalaze u fazi vidljiv vrh metlice do faze rana mlečna zrelost (BBCH 52-73).

Vizuelnim pregledima useva kukuruza registrovano je prisustvo položenih jaja druge generacije kukuruznog plamenca (Ostrinia nubilalis).

Kukuruzni plamenac (Ostrinia nubilalis) je polifagna štetočina, koja naseljava i pravi štete na oko 225 vrsti biljaka iz različitih familija.

Kukuruzni plamenac prezimljava u stadijumu odrasle gusenice u žetvenim ostacima kukuruza. Kukuruzni plamenac jajna legla najčešće polaže na naličje listova kukuruza i paprike, a ponekad i na klipove i plodove. U toku je let leptira i polaganje jaja II generacije kukuruznog plamenca. Vizuelnim pregledima su registrovana položena jaja na do 3% biljaka semenskog i kukuruza šećerca, dok je kod merkantilnog kukuruza registrovano 7% biljaka sa položenim jajnim leglima ove štetočine. Hemijski tretman se preporučuje kada se na semenskom i kukuruzu šećercu utvrdi prisustvo jajnih legala na 5% biljaka, dok kod merkantilnog kukuruza taj prag iznosi 10% biljaka sa položenim jajnim leglima.

Vizuelnim pregledima useva kukuruza registrovana su i oštećenja od ubušivanja i ishrane larvi prve generacije kukuruznog plamenca.

Oštećenja od kukuruznog plamenca su ulazna mesta za fitopatogene gljive koje sintetišu mikotoksine. Najštetnije su gljive iz roda Aspergillus koje sintetišu aflatoksin, pa na posebnom oprezu trebaju biti potrošači koji kukuruz koriste za ishranu u mlečnom govedarstvu. U sušnim i toplim uslovima kakvi trenutno vladaju, gljive iz roda Aspergillus mogu da proizvode aflatoksine.

Prisustvo larvi prve generacije kukuruznog plamenca (Ostrinia nubilalis) u usevima kukuruza

Na području rada RC Kosovska Mitrovica usevi kukuruza se nalaze u fazi rata stabljike (BBCH 30-36). Vizuelnim pregledima useva kukuruza registrovano je prisustvo larvi prve generacije kukuruznog plamenca (Ostrinia nubilalis) na do 2% biljaka.

Takođe, pregledima su uočena i oštećenja na listovima i stabljici kukuruza koja prouzrokuju larve kukuruznog plamenca svojom ishranom.

 

Kukuruzni plamenac predstavlja jednu od najznačajnijih štetočina kukuruza, kako u našoj zemlji, tako i u svetu. Kukuruzni plamenac u agroekološkim uslovima Srbije obrazuje dve generacije godišnje, a ponekad, u uslovima tople i vlažne jeseni, i parcijalnu treću generaciju. Let prve generacije beleži se od maja do kraja juna, i to najčešće od polovine maja do druge polovine juna, dok let druge generacije može početi već u prvoj polovini jula i trajati sve do septembra, ali najčešće od druge polovine jula. Larve koje uspešno prežive zimu i ulutkaju se na proleće, naći će se u polju na kojem je posejan drugi usev.  

Larve kukuruznog plamenca se hrane svim delovima biljke kukuruza, osim korena, te su štete koje uzrokuju mnogostruke. Razviće prve generacije se poklapa sa fazom formiranja metlice, koja često biva oštećena ili polomljena usled ishrane gusenica još nerazvijenom metlicom ili unutar drške metlice. Gusenice druge generacije oštećuju sve delove klipa, a mogu se hraniti nezrelim zrnom ispod komušine, kao i unutar drške klipa i kočanke, što može dovesti do otpadanja klipa. Začetak klipa može takođe biti oštećen i u velikom broju slučajeva takav klip ne formira zrna, a može i potpuno propasti. U većini slučajeva šteta koju gusenice nanose hraneći se na klipu je od manjeg značaja kod merkantilnog kukuruza u odnosu na kukuruz kokičar i šećerac, ali i semenski kukuruz, gde i najmanja oštećenja zrna predstavljaju direktan ekonomski gubitak. Larve obe generacije se ubušuju u stablo kukuruza i hrane se unutar stabla, čime se otežava usvajanje i prenos hranjivih materija. Oštećeno tkivo je podložno gljivičnim i bakterijskim infekcijama, a sama biljka postaje krta i sklona pucanju usled udara vetra ili jakih kiša. Larve mogu nanositi direktne štete ishranom, zrnom kukuruza i time direktno uticati na smanjenje prinosa. Takođe, ubušivanjem larvi u stablo i njihovom ishranom biljnim tkivima, dolazi do fizičkog slabljenja i biljke, što ima za posledicu povećavanje mogućnosti pucanja stabla i poleganja biljke. Na kraju, oštećeno tkivo ili zrno predstavljaju pogodna mesta za prodiranje patogena, kao što su gljive uzročnici sekundarnih infekcija, ali i bakterija i virusa.

Hemijske mere suzbijanja kukuruznog plamenca se preporučuju ukoliko je 10% biljaka sa položenim jajima kod merkantilnog kukuruza i 5% biljaka kod semenskog i kukuruza šećerca, na početku piljnja larvi. U tu svrhu su registrovane sledeće aktivne materije: hlorantraniliprol, hlorantraniliprol+lambda-cihalotrin, indoksakarb i dr.

Mehurasta gar kukuruza (Ustilago maydis)

Na području delovanja RC Kosovska Mitrovica usevi kukuruza se nalaze u fazi početak razvoja semena do faze rana mlečna zrelost (BBCH 71-73).

Vizuelnim pregledima useva kukuruza na više lokacija uočeno je prisustvo mehuraste gari na klipovima kukuruza (Ustilago maydis).

Ovo oboljenje je rasprostranjeno u svim regijama gajenja kukuruza u našoj zemlji, i javlja se svake godine, u manjem ili većem intenzitetu. Simptomi se javljaju u vidu mehurastih izraslina, guka ili tumora na svim nadzemnim delovima biljaka. U mehurastim izraslinama formira se veliki broj teleutospora koje služe za održavanje gljive. Optimalna temperatura za klijanje spora je između 25-30°C. Uslovi neravnomernog snabdevanja useva kukuruza vlagom, kada se periodi sa obilnim kišama smenjuju sa jakim sušama, izuzetno pogoduju razvoju ovog oboljenja. Upravo ovakvi uslovi su vladali u proizvodnji kukuruza u ovoj proizvodnoj godini, u vreme kada je usev bio u osetljivim fazama razvoja.

Mere kontrole ove bolesti su:

        gajenje hibrida tolerantnih na stresne uslove

       dobro izbalansirano đubrenje, optimalna gustina useva, dobra obrada zemljišta -  a sve sa ciljem stvaranja bolje kondicije biljaka i prevazilaženja stresnih uslova.

Polaganje jaja prve generacije kukuruznog plamenca (Ostrinia nubilalis)

Na području delovanja RC Kosovska Mitrovica usevi kukuruza se u zavisnosti od lokaliteta i vremena setve nalaze u fazi od 6 do 10 listova razvijeno (BBCH 16-19).

Vizuelnim pregledom useva kukuruza na lokalitetima Grabovac i Ibarsko Postenje uočeno je prisustvo položenih jajnih legala prve generacije kukuruznog plamenca (Ostrinia nubilalis) na 3% biljaka.

Kukuruzni plamenac (Ostrinia nubilalis) je polifagna štetočina, najveće štete nanosi kukuruzu. Štete nanosi larva koja se hrani na parenhimu lista, metlici, klipu itd. U našim uslovima ima dve generacije sa mogućnošću pojave i treće. Imago obično leti noću, polaže jaja u grupama, najčešće na naličju lišća.

Od kukuruznog plamenca najugroženiji su usevi semenskog kukuruza i kukuruza šećerca a prag štetnosti je 5% biljaka sa položenim jajima.

RC Kosovska Mitrovica će nastaviti sa praćenjem kukuruznog plamenca u usevu kukuruza, i obavestiće proizvođače preporukom o suzbijanju ove štetočine.