Skip to main content

Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja

Go Search
Home
Terenski rezultati
  
Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja > Katalog štetnih organizama > Agrotis segetum-ozima sovica  

Web Part Page Title Bar image
Agrotis segetum-ozima sovica

 ‭(Hidden)‬ Content Editor Web Part

Ozima sovica - Agrotis segetum

ŠTETNI ORGANIZAM: Agrotis segetum
SINONIMI: nema
NARODNI NAZIV: Ozima sovica
TAKSONOMSKI STATUS:
Klasa: Insecta
Red: Lepidoptera
Familija: Noctuidae
Rod: Agrotis
Vrsta: Agrotis segetum
KARANTINSKI STATUS: nema
DOMAĆINI: polifagna štetočina, napada širok spektar, kako gajenih, tako i spontanih biljaka.

GEOGRAFSKA RASPROSTRANJENOST: Ozima sovica je široko rasprostranjena vrsta. Naročito je štetna u uslovima umerene i hladne kontinentalne klime. Zastupljena je po celoj Evropi, Africi, srednjem Istoku i većem delu azijskog kontinenta. Kod nas je prisutna na celoj teritoriji. Spada u najraširenije i najopasnije štetne insekte.

SIMPTOMI
Mlade gusenice (I-III uzrasta) najpre samo skeletiraju list, zatim prave manje i veće otvore, dok gusenice starijeg uzrasta (IV-VI) izgrizaju čitav list ili pregrizaju, tačnije, podgrizaju biljke na mestu prelaska stabla u koren.

MORFOLOGIJA
Imago- prednja krila su crne boje. Imaju bubrežastu, okruglu i klinastu pegu. Oivičena su tankom crnom linijom. Na krilima, popreko nalaze se četiri krivudave tamne pruge, od kojih su dve bliže jedna drugoj i presecaju klinastu pegu, dok se druge dve nalaze iza bubrežaste mrlje. Zadnji par krila je beličast sa žućkastom nervaturom. Antene su kod ženke čekinjaste, a kod mužjaka češljaste. Dužina tela iznosi u proseku oko 20 mm. Raspon krila je oko 40-50 mm.
Jaje - mlečno bele boje, okruglastog oblika, prečnika 0,5 mm.
Larva - gusenica zemljastosive boje. Duž leđne strane ima tamnu prugu. Ima 8 pari nogu. Odrasla gusenica dostiže dužinu od 45-50 mm.

CIKLUS RAZVIĆA
Ima dve generacije godišnje, izuzetno obrazuje treću generaciju i to delimično. Prezimljava u stadijumu odrasle gusenice u zemljištu na dubini od oko 10-30 cm. U proleće se podižu na 3-7 cm dubine, gde prave kokone od zemlje i preobraze se u lutku. Ženka polaže oko 600 jaja, na naličje donjih listova, najčešće zakorovljenih okopavina, pojedinačno ili u manjim gomilicama.
Nakon nedelju dana pile se gusenice, koje se sreću početkom juna do sredine jula. Gusenice prve generacije nanose štete od kraja maja do sredine jula. Sredinom jula ove gusenice se ulutkavaju, a imaga naredne generacije prvenstveno polažu jaja na razne korove i okopavine niskog rasta. Druga generacija gusenica nanosi štete u drugoj polovini avgusta, septembru i oktobru.