Skip to main content

Region Vrbas

Go Search
Home
Terenski rezultati
  

Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja > Region Vrbas > Usevi ili zasadi
Prisustvo tripsa u usevu soje

Na  području delovanja RC Vrbas, usevi soje se nalaze u fenofazi vidljive prve cvasti (BBCH 51).

Vizuelnim pregledom useva soje, registrovano je prisustvo larvi duvanovog tripsa ( Thrips tabacii ), u niskom intenzitetu napada.

trips na listu soje

Duvanov trips je polifagna štetočina mnogih biljnih vrsta, a štete nanose larve i odrasli, sisajući biljno tkivo  duž glavnih nerava lista, gde na mestima uboda ostaju bele pege, koje se kasnije slivaju u bele pruge. Pruge su uočljive sa obe strane lista. U prolećnom periodu leti i na korovske i na gajene biljke, gde se hrani i polaže jaja. Ima više generacija godišnje. Za razvoj i razmnožavanje tripsa, pogodne su visoke temperature i suvo vreme.  

 Hemijske mere se ne preporučuju, zbog niske brojnosti štetočine. RC Vrbas nastavlja sa monitoringom soje na prisustvo tripsa i drugih štetnih vrsta.

Prisustvo poljskih miševa u usevima pšenice

Na području RC Vrbas, usevi pšenice se nalaze u fazi bokorenja,  3 - 4 stabla razvijeno (BBCH 23-24). Vizuelnim pregledom useva pšenice, registrovane su rupe od poljskih miševa (Apodemus sylvaticus), u vrlo niskoj kategoriji brojnosti (kategorija 1 – do 10 rupa/ha).

aktivna rupa od poljskog miša

Poljski miš živi na staništima otvorenog tipa i na terenima žbunaste vegetacije. Aktivan je tokom cele godine. Njegove podzemne jazbine imaju 1-2 otvora i on ne pravi stazice između ulaznih rupa kao poljska voluharica. Razmnožava se 5-6 puta godišnje. Za razmnožavanje im pogoduju blage jeseni i zime i lako dostupni izvori hrane. Ishrana poljskih miševa se sastoji od zrnaste hrane kao zelenih i sočnih delova biljaka. Poljski miševi pripadaju grupi povremenih ekonomskih štetočina. Najveće štete može naneti na pšenici prilikom setve, jer lako pronalazi zrna, koja skladišti u svoje jazbine. Štete može napraviti i na drugim usevima, kao što su suncokret, kukuruz, uljana repica, jer se penje uz stablo. Za određivanje brojnosti poljskih miševa koristi se skala sa kategorijama od 1-5, na osnovu broja aktivnih rupa po hektaru:

Aktivnost rupa se utvrđuje zatrpavanjem postojećih rupa i njihovim praćenjem. Ukoliko u sledećem obilasku rupe ponovo budu otkopane, ubrajamo ih u aktivne rupe.

Kategorije brojnosti glodara

Kategorija

Opis brojnosti

Broj aktivnih rupa po ha

 

 

Poljski miš

(Apodemus sylvaticus)

 

I

Vrlo niska

do 10

 

II

Niska

10-50

 

III

Srednja

50-500

 

IV

Visoka

500-2000

 

V

Vrlo visoka

2000-10000

 

 

Hemijske mere borbe treba primenjivati na strnim žitima i lucerištima ukoliko se utvrdi kritična brojnost; kategorija II - od 10 do 50 aktivnih rupa po hektaru.

Proizvođačima se preporučuje kontinuiran pregled useva pšenice na prisustvo aktivnih rupa od poljskih miševa. Za sada se ne preporučuje hemijsko suzbijanje.

RC Vrbas nastavlja sa monitoringom strnih žita na prisustvo poljskih glodara.

Kukuruz šećerac-polaganje jaja pamukove sovice

Na području delovanja RC Vrbas, usevi kukuruza šećerca se nalaze u različitim fazama razvoja, od faze početak odbacivanja polena, do faze vidljiva svila razvoja ploda, BBCH 63-73.

faza kukuruza  

Vizuelnim pregledom biljaka koje su u fazi početak odbacivanja polena, vidljiva svila (BBCH 63), registrovano je prisustvo jaja pamukove sovice, (Helicoverpa armigera) na 1% biljaka.

Ovo je sam početak polaganja jaja, a imajući u vidu prognozirano vreme, tek se u narednih nedelju dana očekuje intenzivno polaganje jaja.

jaje pamukove sovice na licu lista kukuruza

Pamukova sovica je polifagna štetočina ratarsko-povrtarskih useva (najugroženiji su usevi kukuruza, paprika, paradajza, pasulja, duvana, suncokreta, soje).  Ženke polažu jaja na lice lista ili na reproduktivne organe biljaka.

Na području delovanja RC Vrbas, ova štetočina se prati putem svetlosnih lovnih klopki i vizuelnim pregledima na biljkama na kojima se pamukova sovica hrani i pravi štete.

Za sada se hemijske mere ne preporučuju, već redovan pregled useva kukuruza šećerca (posebno ako se nalazi u sistemu za navodnjavanje).

RC Vrbas nastavlja sa monitoringom pamukove sovice i na vreme će obavestiti proizvođače kukuruza šećerca o potrebi za insekticidnim tretmanom.

Kukuruzna pipa u šećernoj repi

Vizuelnim pregledom useva šećerne repe koja je posejana u ranim rokovima setve (početak marta) i koja se nalazi u fazi od korenčići izbijaju iz semena, do klijanja, klica probija površinu zemljišta (BBCH 05-09), registrovana su imaga kukuruzne pipe, Tanymecus dilaticollis.

Ova polifagna štetočina, prezimi u stadijumu imaga u zemljištu, gde se gajio kukuruz ili šećerna repa. Imago izlazi sa mesta prezimljavanja kada je temperatura nekoliko dana iznad 10°C. Ukoliko nastupi hladan period, kukuruzna pipa se skriva u osnovi niklih biljaka ili pod grudvama slabije pripremljene parcele. Čim izađu sa mesta prezimljavanja, počinju se hraniti. Najaktivniji su ujutru i popodne. Izbegavaju najtopliji deo dana za kretanje i ishranu. Migriraju u potrazi za hranom hodajući i letom (na temperaturama vazduha iznad 25°C). Na usevima šećerne repe, štete pravi tako što izgriza lišće sa oboda prema sredini lisnog nerva, uništava tek nikle klijance, kao i biljke sa razvijenim kotiledonom. Osim šećerne repe i kukuruza, štete pravi i usevima suncokreta, soje, lucerke, krompira, paprike.

Preporučuje se proizvođačima pregled tek izniklih ratarskih useva, jer će sa povećanjem temperatura vazduha, doći  do pojačane aktivnosti ove polifagne štetočine ali i drugih poput repine pipe. Registrovani insekticidi za repinu pipu, suzbijaju i kukuruznu pipu.

 

kukuruzna pipa

Početak polaganja jaja druge generacije kukuruznog plamenca

Vizuelnim pregledom useva kukuruza šećerca na lokalitetu u Bačkom Dobrom Polju, hibrid Enterprice,  fenofaza BBCH 63 (početak odbacivanja polena, vidljivi prvi končići svile), registrovana su sveže položena jajna legla druge generacije kukuruznog plamenca (Ostrinia nubilalis) na 1% pregledanih biljaka.

U narednom periodu očekuje se intenzivnije polaganje jaja, pa je neophodan stalni pregled useva kukuruza. Hemijske mere zaštite se još ne preporučuju, jer se nalazimo na samom početku polaganja jaja.

RC Vrbas nastavlja sa vizuelnim pregledima useva kukuruza i po postizanju pragova štetnosti za kukuruznog plamenca daće signal za hemijski tretman.

 

sveže položeno jajno leglo kukuruznog plamenca

Nezara viridula
Na lokalitetu u Zmajevu u usevu merkantilnog kukuruza, na licu lista uočeno je jajno leglo povrtne stenice, Nezara viridula, koja osim povrća u tehnološkoj zrelosti, napada i kukuruz, kao i soju. RC Vrbas će i na drugim lokalitetima koje pokriva, pratiti biologiju ove stenice na najvažnijim kulturama.
 
jajno leglo Nezara viridula na kukuruzu
Početak leta kukuruznog plamenca

Na području  RC Vrbas, pomoću svetlosne lovne lampe (klopke), prati se dinamika leta imaga kukuruznog plamenca (Ostrinia nubilalis) na tri lokaliteta: Srbobran, Vrbas i Ruski Krstur. Na lokalitetu u Srbobranu ulovljen je prvi imago ove najvažnije štetočine kukuruza. RC Vrbas nastavlja sa praćenjem najvažnijih bioloških dogadjaja  kukuruznog plamenca.

datum pojave prvog imaga Ostrinia nubilalis

CDD ( od 1.1.)

16.5.2011.

156,58

7.5.2012.

170,47

9.5.2013.

218,83

5.5.2014.

146,09

4.5.2015.

120,2

17.4.2016.

109,29

 

imago kukuruznog plamenca, Ostrinia nubilalis

Insekti u usevu pšenice i ječma
Na lokalitetu u Srbobranu, u usevima pšenice i ječma, registrovana su imaga stenica( vatrena stenica-Pyrrhocoris apterus i žitna stenica-Dolycoris baccarum) i rutave bube, Tropinota hirta.
 
Dolycorrhis baccarum, žitna stenica
 
vatrena stenica, Pyrrhocoris apterus
 
rutava buba, Tropinota hirta
 
 
 
Nezara viridula

Nastavlja se „ aktivnost „ zelene, povrtne stenice i na drugim biljnim vrstama. Osim na paradajzu, krompiru, soji, Nezara viridula je registrovana i na kukuruzu, peršunovom listu i feferonama. To samo dokazuje koliko je ova vrsta polifagna, sa širokim arealom rasprostranjenja. Nezara viridula buši biljno tkivo igličastim stiletom, a larve(2-5 stadijuma) i imago se hrane sočnim delovima biljke. Glavni uzrok oštećenja je pljuvačka, koja sadrži toksične materije. Oko mesta ishrane, nastaju nekroze, plodovi postaju neupotrebljivi, jer su lošeg ukusa i izgleda, a na tim mestima gde su se hranile larve i imago, pojavljuju se prostori za širenje gljivičnih i bakterijskih oboljenja. U Srbiji nema registrovanih insekticida. Hemijska zaštita bi bi bila komplikovana, jer se najveća populacija ove stenice pojavljuje na plodovima, koji su  u tehnološkoj zrelosti. Postoji  nekoliko vrsta iz roda Diptera kao paraziti jaja, ali njihova brojnost nije dovoljna, za kontrolu i redukciju Nezara-e viridule.  

jajno leglo Nezara viridula položeno na peršunu, list

larva i imago zelene stenice na plodu paprike

larve Nezara v. na kukuruzu

imago na kukuruzu

Kukuruzni plamenac, postignut kritičan prag

Na lokalitetu u Srbobranu, u usevu semenskog kukuruza, registrujemo na većini hibrida, povećanje broja položenih jajnih legala i ostvarivanje epidemijskog praga (10% položenih jajnih legala), kada se preporučuje insekticidni tretman:

Datum pregleda

hibrid

% položenih jajnih legala

24.7.2014.

NS 5043

10

24.7.2014.

TISA

11

24.7.2014.

NS 609 B

12

25.7.2014.

NS 5083

16

25.7.2014.

NS 23

11

26.7.2014.

NS 6030

10,5

29.7.2014.

NS 6010

10

29.7.2014.

NS 6043

10,5

 

 Na lokalitetu u Liparu, u usevu semenskog kukuruza  AS 404, utvrđeno je 14% položenih jajnih legala kukuruznog plamenca. Na ovim lokalitetima i u ovim usevima, u toku su pripreme za početak insekticidnog tretmana protiv kukuruznog plamenca registrovanim insekticidima.

Na lokalitetu u Srbobranu, u usevu semenskog kukuruza, registrujemo na većini hibrida, povećanje broja položenih jajnih legala i ostvarivanje epidemijskog praga (10% položenih jajnih legala), kada se preporučuje insekticidni tretman:

Datum pregleda

hibrid

% položenih jajnih legala

24.7.2014.

NS 5043

10

24.7.2014.

TISA

11

24.7.2014.

NS 609 B

12

25.7.2014.

NS 5083

16

25.7.2014.

NS 23

11

26.7.2014.

NS 6030

10,5

29.7.2014.

NS 6010

10

29.7.2014.

NS 6043

10,5

 

 Na lokalitetu u Liparu, u usevu semenskog kukuruza  AS 404, utvrđeno je 14% položenih jajnih legala kukuruznog plamenca. Na ovim lokalitetima i u ovim usevima, u toku su pripreme za početak insekticidnog tretmana protiv kukuruznog plamenca registrovanim insekticidima.

parazitirano jajno leglo

 

ženka kukuruznog plamenca na listu kukuruza

1 - 10 Next