Skip to main content

Region Sremska Mitrovica

Go Search
Home
Terenski rezultati
  

Portal Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja > Region Sremska Mitrovica > Usevi ili zasadi
Zdravstveno stanje uljane repice

Na terenu RC Sremska Mitrovica, usevi uljane repice se dominantno nalaze u fenofazi (BBCH 16-18) razvijeno šest do osam listova.

Vizuelnim pregledom useva registruje se prisustvo listova sa simptomima suve truleži (Phoma lingam).

piknidi u okviru pege na listu

Simtomi su uglavnom u vidu pojedinačnih okruglih pega u čijoj unutrašnjosti se nalaze crna plodonosna telašca, piknidi.

Nismo uočili prisusutvo štetnih insekatskih vrsta u usevu.

RC Sremska Mitrovica, nastavlja sa praćenjem stanja uljane repice.

Za sada se hemijske mere zaštite ne preporučuju.

Stanje ozimih useva ječma i pšenice

Na terenu RC Sremska Mitrovica, usevi pšenice i ječma se u zavisnosti od vremena setve i primenjenih agrotehničkih mera, nalaze u fenofazi bokorenja, četiri do pet sekundarnih stabala razvijeno (BBCH 24-26).

Na parcelama su prisutni simptoma izmrzavanja pojedinih listova uzrokovani delovanjem niskih temperature u predhodnom periodu.

izmrzavanje useva pšenice

Vizuelnim pregledom useva ječma ustanovljeno je prisustvo simptoma mrežaste pegavosti ječma (Pyrenophora teres) .

mrežasta pegavost ječma

Na pšenici su u niskom procentu prisutni simptomi sive pegavosti lista pšenice (Septoria tritici).

Nismo uočili prisustvo aktivnih rupa od poljskuh glodara kao ni prisustvo insekata.

Zdravstveno stanje ozimih strnih žita na terenu RC Sremska Mitrovica

Na terenu RC Sremska Mitrovica, usevi ozime pšenice i ječma se, u zavisnosti od rokova setve i primenjenih agrotehničkih mera, nalaze u fazi od razvoja listova do različitih faza bokorenja.

Vizuelnim pregledom useva pšenice ustanovljeno je prisustvo simptoma sive pegavosti lista pšenice (Septoria tritici) na od 3 % do 5 % biljaka.

Na usevima ječma ustanovljeno je prisustvo simptoma mrežaste pegavosti ječma (Pyrenophora teres) na od 2 % do 3 % biljaka.

mrežasta pegavost ječma

Na parcelama su prisutne aktivne rupe od poljske voluharice (Microtus arvalis) i poljskih miševa (Apodemus spp). Prisustvo aktivnih rupa je u korelaciji sa predhodno sprovedenim merama borbe protiv glodara i blizine višegodišnjih lucerišta. Brojnosti se kreću od I do IV kategorije brojnosti.

aktivne rupe od glodara

Preporučuju se stalni pregledi useva na prisustvo aktivnih rupa od glodara. Prag štetnosti za poljskog miša iznosi 10-50 aktivnih rupa/ha, a za poljsku voluharicu 10-500 aktivnih rupa/ha. Ukoliko se utvrdi brojnost na nivou praga štetnosti, preporučuje se primena rodenticida u obliku gotovih mamaka na bazi cink-fosfida u količini 5-10 grama po aktivnoj rupi.

Nakon postavljanja rodenticidnih mamaka u aktivne rupe iste treba zatrpati kako ne bi došlo do trovanja divljih životinja i ptica.

Štetočine uljane repice
Na terenu RC Sremska Mitrovica, usevi uljane repice nalaze se u fenofazi (BBCH 11-12) prvi list razvijen do drugi list razvijen. Pregledom useva registrovano je prisustvo imaga repičine lisne ose (Athalia rosae), repičinog sjajnika ( Meligethes aeneus) kao i pojedinačni primerci vaši (Aphididae). Na velikom broju biljaka prisutan je imago repičine lisne ose koji polaže jaja. Nismo ustanovili prisustvo pagusenice na posmatranim parcelama te se hemijski tretman ne preporučuje.   
 
     
 

RC Sremska Mitrovica nastavlja sa praćenjem aktivnosti štetočina uljane repice i o tome će blagovremeno obavestiti proizvođače.

Vilina kosica u usevima šećerne repe i lucerke
Na terenu RC Sremska Mitrovica, usevi šećerne repe nalaze se u fenofazi razvoja korena.
 
Vilina kosica (Cuscuta spp.) je jednogodišnja, parazitna cvetnica koja parazititira velik broj korovskih i gajenih biljka. Sve veći problem je u usevima šećerne repe i lucerke.
 
Prenosi se semenom kao i otkinutim delovima(vegetativno razmnožavanje). Putevi prenošenja su i oruđe i mašine koje se koriste na parcelama, stajsko đubrivo jer seme parazita ne gubi klijavost prolaskom kroz digestivni trakt životinja.
 
  
 
Nema list, koren i hlorofil, formira končasto stablo bledo žute do narandžaste boje, koja obavija biljku domaćina, crpi hranu iz nje i doprinosi njenom sušenju u kratkom period. Seme zadržava klijavost i do 10 godina.
 
U ranijim godinama uglavnom je bila prisutna na uvratinama, poslednjih godina se uočava i u unutrašnjosti parcele.
 
Osnovna mera za suzbijanje je setva deklarisanog semena, plodored i fizičko uništavanje košenjem, iznošenjem sa parcele i spaljivanjem.
Hemijsko suzbijanje je jedna od mera ali nije dovoljno efikasna.
Posledice olujnog nevremena na kukuruzu i suncokretu

Na terenu RC Sremska Mitrovica, u olujnom nevremenu 19.07. i 23.07. napravljene su velike štete na usevima i zasadima. U usevu kukuruza i suncokreta šteta je od 10 do 100 %.

  

Kukuruz

Pored direktne štete nastalih poleganjem i lomljenjem biljaka, na velikom broju klipova kukuruza, naročito na kasnim FAO grupama, oplodnja nije završena do kraja, što direktno umanjuje prinos kukuruza.

Na polegnutim biljkama, polomljen je nadzemni deo korena (,,adventivni korenovi,,), list se osušio pre vremena, i nije bio u mogućnosti da u procesu fotosinteze napravi dovoljnu količinu hrane, tako da je zrno prevremeno sazrelo i usahlo je.

Klipovi kukuruza koji leže na zemlji su izloženi lošim vremenskim uslovima (kiša i vlažno tlo) te je došlo do razvoja gljivičnih bolesti.

Suncokret

Najveći deo površina zasejanih suncokretom naročito na fruškogorskom delu RC Sremska Mitrovica je izlomljen ili polegao, na velikom broju parcela šteta je 100%. Glavice su okrenute površini tla, kiše koje su padale u prethodnom periodu doprinele su stvaranju povoljnih mikroklimatskih uslova za razvoj gljivičnih bolesti, tako da je velik procenat semena suncokreta u procesu truljenja.

Kukuruzni plamenac u usevima kukuruza

Na terenu RC Sremska Mitrovica, usevi kukuruza se nalaze u fenofazi  rana mlečna zrelost do zrna u sredini klipa žućkasto-bela, mlečni sadržaj oko 40% suve materije (BBCH 73-75).

Vizuelnim pregledom useva kukuruza, ustanovljena su jajna legla II generacije  kukuruznog plamenca  (Ostrinia nubillalis) na svega nekoliko procenata biljaka.

Praćenjem štetočine na svetlosnoj lampi, uočene su manje brojnosti u odnosu na isti period predhodnih godina.

Za sada se proizvođačima ne preporučuje tretman.

RC Sremska Mitrovica nastavlja sa praćenjem aktivnosti kukuruznog plamenca.

Cikada vektor Stolbur fitoplazma

Na terenu RC Sremska Mitrovica kukuruz se u zavisnosti od vremena setve i hibrida nalazi u različitim fenofazama razvoja lista do početak pojave metlice (BBCH 51).

Vizuelnim pregledom useva kukuruza ustanovljeno je prisustvo cikade ( Reptalus panzeri), vektora stolbur fitoplazme koja prouzrokuje oboljenje crvenilo kukuruza.

Ima jednu generaciju u toku godine. Polifag je ali joj je omiljen usev kukuruz. Prezimi kao larva na korenu pšenice. Imago se pojavljuje krajem juna, hrane se sokovima i ukoliko su zaražene stolbur fitoplazmom, koja ne moze da živi van ćelije domaćina, ubrizgavaju ga u floem lista. Simptomi se pojavljuju krajem jula u početku crvenilom glavnog nerva uglavnom prvo na listu oko klipa, zatim i čitava biljka dobija cvrenu boju. Klipovi su mali , savijaju se, zrno ili se ne formira ili je sitno i usahlo.

Ženka polaže jaja na koren kukuruza, piljenjem larve se hrane na kukuruzu do trećeg razvojnog stadijuma a zatim, ukoliko se na parceli poseje pšenica, završavaju životni ciklus. Ukoliko se poštuje mera plodoreda prekida se razvoj cikade i smanjuje brojnost u narednoj godini.

Osnovna mera borbe je poštovanje plodoreda.

Hemijske mere borbe nisu dale adekvatne rezultate.

Moljac paradajza (Tuta absoluta)

Na feromonskoj klopci postavljenoj na lokalitetu Noćaj, u plasteničkoj proizvodnji paradajza, od kraja maja, beleže se konstantni ulovi odraslih jedinki moljca paradajza (Tuta absoluta).

Ova štetočina ima velik broj generacija, a njihov broj u toku godine uslovljen je temperaturama kako u periodu vegetacije tako i u zimskom periodu.  U idealnim uslovima, uz prisustvo hrane temperature i vlage u zatvorenom prostoru, moze da ima i 12 generacija u toku godine. Osim paradajza domaćini ove štetočine mogu biti i kulture iz familije Solanaceae poput krompira, paprike, plavog patlidžana i raznih korovskih biljaka.

Ženka polaže jaja na plodove ili listove, a štete prave larve koje se hrane svim nadzemnim delovima biljaka. Na listovima prave karakteristične mine. Plodovi su ugroženi u svim fazama razvoja, od zametanja pa sve do berbe. Napadnuti plodovi su zaprljani izmetom i podložni infekcijama različitih prouzrokovača truleži.

Mere kontrole moljca paradajza su veoma složene. Hemijske mere zaštite su samo korektivne mere, a za uspešnu kotrolu te štetočine potrebno je stalno sprovođenje svih raspoloživih nepesticidnih mera koje podrazumevaju:

·       postavljanje feromonskih klopki za registrovanje prisustva i praćenje nivoa populacije, a takođe i za izlovljavanje imaga;

·       postavljanje vodenih klopki sa kojima je moguće još masovnije izlovljavanje imaga;

·       postavljanje mreže protiv insekata na ulaz u objekat, kao i na mesta za provetravanja objekta;

·       uništavanje napadnutih listova i plodova;

·       uništavanje korova;

·       biološka borba tj. upotreba prirodnih neprijatelja. Veoma efikasne stenice predatori u kontroli moljca paradajza su Macrolophus pygmaeus i Nesidiocoris tenuis. Odrasle jedinke i larve ovih stenica se hrane jajima i larvama moljca paradajza.

 

U slučaju podizanja populacije moljca paradajza i povećanja broja listova i plodova sa oštećenjima od larvi, pored nepesticidnih mera, preporučuje se i primena registrovanih insekticida uz obavezno poštovanje karence primenjenih preparata.

 

Pregled klasova pšenice na prisustvo fuzarioza klasa
Na terenu RC Sremska Mitrovica, usevi pšenice se u zavisnosti od roka setve, primenjenih agrotehničkih mera nalazi u fenofazi  rana mlečna zrelost  do srednja mlečna zrelost: zrno mlečno, zrna dostižu krajnju veličinu i još uvek su zelena (BBCH 73-75).
 

Uzorkovanjem klasova pšenice ustanovljeno je prisustvo fuzarioze na klasu (Fusarium spp), procenat klasova sa simptomima u ovom momentu na lokalitetu Čalma gde smo imali u tri navrata i gradonosne padavine (17.05,29.05 i 3.06) je 12,69 %, a prosečan procenat zaražene površine klasa je 3,61%.

1 - 10 Next